Taking Croatia as a case in point, the authors compare the influence of spatial planning on tourism urbanization. To understand how tourism and spatial planning have interacted on a subnational level, two tourism centres on the Adriatic coast, Poreč in Istria and Makarska in Dalmatia, were chosen as case studies. The authors argue that while tourism-driven urbanization during the socialist era favoured the development of hotels paired with quality communal infrastructure and public facilities, the subsequent socio-economic transformation has oriented tourism investments towards private profit in ways that have often led to the neglect of public interest and facilities. The two chosen cases represent different paths, however. In the last thirty years, Makarska has fallen prey to what has come to be called apartmanizacija (apartmentization)—an usurpation of valuable coastal space through the uncontrolled construction of private apartments. Poreč, on the other hand, has maintained its well-planned space by carefully rebuilding and upgrading its hotel capacities.

U sve više globaliziranom svijetu vina za male postsocijalisičke države, poput Hrvatske, poseban je izazov strateško planiranje razvoja vinskih regija. Te države količinom proizvodnje vina ne mogu konkurirati velikim i svjetski...

This paper aims at contributing to the discussion whether functional relationships existed between tourism and sport in the Croatian part of the Adriatic Sea in the late 19th and early 20th century as they do today and whether they were interconnected. After the introduction, the paper describes tourism opportunities of the time and draws conclusions based on the research on built sports architecture, sports disciplines, sports associations and sports events that were linked to tourism. In addition to contributing to the knowledge of the history of functional relationships between sport and tourism, the paper raises the question of how much the relationship between tourism and sport has changed in the last hundred years. The research contributes to a better knowledge of sport tourism history, sport tourism heritage and sport as a tourist attraction.

U radu se na temelju tadašnje i recentne (domaće i strane) literature te prostornih planova istražuje međuodnos turističkoga i prostornoga planiranja u Hrvatskoj i Jugoslaviji 1960-ih. Analitičko-interpretativnom metodom proučava se međuodnos tadašnjega društveno-političkog sustava, politika prema turizmu i prostoru, društvenoga planiranja, tijela uprave, institucija specijaliziranih za planiranje, turističkoga prometa, izrađenih prostornih planova, intenziteta izgradnje smještajnih kapaciteta i dr. Zaključuje se da su turističko i prostorno planiranje međusobno bili povezani društvenim planovima razvoja, a rezultati djelovanja u prostoru ovisili su o brojnim, često i nepredvidivim društveno-političkim čimbenicima. U praksi je provedba planova dodatno usložnjena jer su oni često djelovali apstraktno i kontradiktorno u političkom sustavu koji je imao ograničenu sposobnost za provedbu kvalitetnih, ali ponekad i utopijskih ideja.

Nakon Drugog svjetskog rata turizam je u socijalističkoj Jugoslaviji dio planskog gospodarskog i društvenog razvoja. Uvođenjem zajamčenog godišnjeg odmora 1946. godine država se obvezala ugostiteljsko-turistički smještaj učiniti dostupnim. Kao poželjan model brzog i jeftinog masovnog smještaja prepoznati su turistički kampovi koji se grade u cijeloj Jugoslaviji, a poglavito na Jadranu. Izgradnju kampova prva je regulirala Hrvatska 1955. godine Zakonom o turističkom logorovanju koji je propisao vrstu terena, smještaja i tehničke opreme. Montažne objekte za smještaj proizvodi domaća drvna industrija, ali i zagrebačka tvornica Jugomont, proizvođač sustava panelne prefabrikacije namijenjene masovnoj stanogradnji. Jugomont 1961. i 1962. godine realizira i dvjestotinjak montažnih objekata od betonskih panela na otoku Krku, Crikvenici, Malom Lošinju i Poreču. Objekte projektiraju Jugomontovi arhitekti uključeni u razvoj sustava i tehnologije građenja. Izgradnja kampova postaje važan projektni zadatak i strukovna tema. Usprkos potražnji tržišta Jugomont je odustao od montažnih objekata namijenjenih turizmu zbog nemogućnosti i neisplativosti daljnjeg unapređivanja tehnologije turističkog smještaja.