Na tržištu se pojavljuje velik broj proizvoda (uglavnom podnih obloga) od toplinski modificiranog drva. Poznato je da se drvu mijenjaju fizička i mehanička svojstva djelovanjem temperatura viših od 160 °C u okolišu siromašnome kisikom. U prikazanom radu istraživana je promjena tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine u odnosu na recentno drvo, i to na tri glavna presjeka drva: poprečnom, radijalnom i tangentnom. Bukovina i grabovina odabrane su zbog utjecaja klimatskih promjena, kao i predviđanja na rasprostranjenost bukve i graba u Jugoistočnoj Europi. Drvo je modificirano u okolišu siromašnom kisikom 48 sati pri 200 ºC. Također je prikazana i ovisnost tvrdoće drva po Brinell-u o gustoći drva. Sva su mjerenja provedena pri ravnotežnom sadržaju vode drva od 12 %. Prosječne vrijednosti tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine statistički se značajno razlikuju i manje su od prosječnih vrijednosti tvrdoće recentne bukovine i grabovine. Toplinskom modifikacijom bukovine i grabovine očekivano je došlo do smanjenja mase, a time i do smanjenja gustoće ispitanih uzoraka. U ovom istraživanju utvrđeno je da se primijenjenom toplinskom modifikacijom bukovini smanjila prosječna vrijednost tvrdoće po Brinell-u za 3% na poprečnom presjeku, za 15% na radijalnom presjeku i za 25% na tangentnom presjeku. Grabovini se istovrsnom toplinskom modifikacijom smanjila tvrdoća po Brinell-u za 6% na poprečnom presjeku, za 18% na radijalnom presjeku i za 13% na tangentnom presjeku. Primijenjenom toplinskom modifikacijom drva smanjena je tvrdoća po Brinell-u na sva tri presjeka istraživane bukovine i grabovine. Međutim, zabilježeno smanjenje tvrdoće još uvijek ne priječi uporabu tako modificirane bukovine i grabovine u nenosivim drvenim konstrukcijama i drvenim podnim oblogama.