The paper presents the research of differences in quantitative and value yields, and structure of sawn timber and residues, whose appearance is caused by different methods of sawing beech logs with red heartwood. In order to achieve the goal, 45 logs were divided into three even groups and sawn into commercial timber using three methods: round, cant and live sawing. Similar quantitative yields were found for round sawing and cant sawing (60.63 % and 60.52 %, respectively), while a lower result of 56.79 % was observed for live sawing. Less timber (edged and red heartwood boards) and smaller products were found in live sawing than in other two methods, meaning that live sawing resulted in a lower value yield.Prilikom prerade bukovih pilanskih trupaca s lažnom srži na primarnim pilanskim strojevima primjenjuju se različiti načini piljenja. Najčešće su to kružno piljenje, prizmiranje i piljenje ucijelo. Cilj istraživanja bio je da se u preradi bukove oblovine, pri izdvajanju lažne srži u zasebne sortimente (srčanice), utvrdi utjecaj načina primarnog piljenja na kvantitativno i vrijednosno iskorištenje, kao i na sortimentnu strukturu dobivenih proizvoda. Za istraživanje su odabrani bukovi pilanski trupci promjera 40 - 49 cm, duljine 4 m. Od uzorka koji je obuhvaćao 45 trupaca za primjenu navedenih načina piljenja formirane su tri ujednačene skupine od 15 trupaca. Istraživanje je izvedeno u industrijskim uvjetima. Trupci su primarno obrađeni tračnim pilama (trupčarom i paralicom) te je proizvedena piljena građa nominalne debljine 25 i 50 mm. Sekundarna obrada provedena je poprečno-podužnopoprečnim postupkom, na strojevima za individualno piljenje, a sitni su sortimenti izrađivani na stolarskoj tračnoj pili i kratilici za popruge. Kvantitativno iskorištenje pri kružnom piljenju iznosilo je 60,63 %, kod prizmiranja 60,52 %, a pri piljenju ucijelo 56,79 %. Nadmjera je bila približno 10 %. U sva tri načina piljenja udio krupnoga pilanskog ostatka bio je približno jednak udjelu piljevine. Kružnim je piljenjem dobivena najbolja kvaliteta sortimenata, ali i najveći udio srčanica. Prizmiranjem je dobiveno najviše piljene građe (ukupno - okrajčene i neokrajčene), kao i najveća količina najvrjednijih sortimenata – duge okrajčene piljene građe. Piljenjem ucijelo nastalo je znatno više sitnih sortimenata (četvrtača i popruga) nego pri drugim načinima piljenja, ali i najmanje srčanica. U sva tri načina piljenja prevladavale su piljenice tangencijalne teksture, zatim one poluradijalne teksture, dok je radijalnih bilo najmanje i većinom su to bile srčanice. Kružnim piljenjem i prizmiranjem postignuto je približno jednako vrijednosno iskorištenje, dok je piljenje ucijelo dalo nešto lošije iskorištenje