Studying the avian egg, its shape, and other aspects of its morphology, has recently undergone a renaissance. Yet most studies rely solely on 2, albeit multicomponent, metrics for the quantification of egg shape: elongation and asymmetry. The difficulty of quantifying an additional trait, the curvature, of an eggshell has yielded many attempts, including several with complex equations or spatial modeling techniques based on digitized images. Yet most of these approaches have lacked an independent single-variable metric, hampering comparative studies especially. We propose a metric for one common quality of egg shape, conicality, which is notably variable across different species’ calcareous shells, including shorebirds and non-avian theropods. This metric utilizes multiple measurements of the slope along an egg’s profile to produce a distribution of angular measurements, which can be analyzed with a kurtosis value. We tested this metric with sets of computer-generated and 3-dimensional-printed egg forms, where elongation, the percentage of conicality, and the relative curvature of the shell profile were systematically manipulated. For applicability to natural eggs and their diversity across taxa, the kurtosis value was used to quantify the gradient of conicality across a focal avian family, Alcidae, where the extreme ranges of kurtosis values successfully identified eggs qualitatively described as most conical in previous studies. Given the significance of egg morphology and profile curvature to eggshells’ structural integrity, surface area-to-volume ratio, mobility/stability, nesting behavior, embryonic development, and individual recognition, our proposed measure of conicality could prove a useful variable to the study of avian and non-avian egg-producing species.

The aim of this research was to determine the effect of sex, castration, and processing on the chemical properties of mutton in the production of kaštradina—a traditional Dalmatian dry-cured meat product. Therefore, the carcasses of 20 ewes (E), 20 rams (R), and 20 wethers (W) of the Dalmatian pramenka breed were processed by dry-curing. On the 1st, 35th, and 60th days of processing, the samples from the scapulae were taken, then the proximate chemical, NaCl, and mineral analyses were performed, and significant differences between most of the parameters were found. Unlike W, the R samples contained significantly more proteins (p < 0.01), NaCl (p < 0.05), and potassium (p < 0.05) and less fat (p < 0.05). Furthermore, compared to the W and R categories, the E category of kaštradina contained significantly more calcium (p < 0.05). The higher contents of intramuscular fat, potassium, and calcium and lower content of NaCl could positively affect the sensory (marbling, flavor, juiciness, and tenderness) and chemical (fatty acid profile) properties of kaštradina. These findings suggest that the W and E raw mutton could be a better-quality raw material for production of kaštradina than could the R, but further research is needed for a more comprehensive picture of its quality.

Cilj ovog rada je bio istražiti utjecaj početne mase sirovine, načina soljenja (količina dodane soli i vrijeme trajanja faze soljenja) i duljine prerade na kalo prerade, salinitet, pH-vrijednost i aktivitet vode (aw) Dalmatinske pancete zaštićene oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Istraživanje je provedeno na 80 uzoraka pancete trgovačke klase A (mase ≥4,5 kg) koji su podijeljeni u 4 jednake grupe (20 uzoraka po grupi) s obzirom na početnu masu (grupe A i B > 6 kg i grupe C i D ˂ 5 kg), količinu dodane soli (5 % i 7 %), trajanje faze soljenja (6 i 8 dana) te ukupno trajanje procesa prerade (67 i 90 dana). Sva panceta je podvrgnuta procesu prerade (soljenje, dimljenje, sušenje i zrenje) sukladno propisanoj specifikaciji Dalmatinske pancete. Kalo (%) pojedinih faza prerade (soljenja i sušenja-zrenja) i ukupni kalo prerade utvrđeni su na temelju razlika u masi svakog uzorka na početku i na kraju svake faze prerade. Na početku i na kraju svake preradbene faze izmjerena je pH vrijednost svakog uzorka, salinitet je izmjeren na kraju faze soljenja, a aktivitet vode (aw) na kraju postupka prerade. Rezultati istraživanja su pokazali da je značajno manja (P≤0,05) početna masa sirovine (grupe C i D) utjecala značajno na povećanje ukupnog kala prerade (33,61 %; P≤0,05), što je posljedica ne samo manje početne mase, nego vjerojatno i drugih svojstava sirovine manje mase (manji udio masnog tkiva, manja debljina). Nadalje, nije utvrđen značajan utjecaj količine dodane soli na kalo soljenja i ukupni kalo, ali utjecaj produljenja faze soljenja sa 6 na 8 dana na kalo soljenja nije isključen, s obzirom da su kala soljenja bila značajno manja (P≤0,05) u grupama A (1,58 %) i B (2,00 %) u odnosu na grupe C (4,17 %) i D (6,55 %). Međutim, kako se navedene grupe ujedno razlikuju i po početnim masama, nije jasno koji je utjecaj bio presudan. Rezultati mjerenja aw su pokazali vrlo slične niske vrijednosti u svim istraživanim grupama (od 0,65 u grupama A i D do 0,69 u grupi B i 0,70 u grupi C), pri čemu nije utvrđen značajan utjecaj duljine prerade. Naime, očito je značajno manja početna masa grupa C i D imala veći utjecaj na aw nego duljina sušenja i zrenja. Nadalje, utvrđena je značajna razlika (P≤0,05) između početne pH vrijednosti teže (5,63 - A i 5,61 - B) i lakše (5,71 - C i 5,70 - D) sirove potrbušine. Također, rezultati ukazuju na pozitivan utjecaj (P≤0,05) produljenja faze soljenja na pH (6 dana: 5,70 – A i 5,66 – B; 8 dana: 5,84 – C i 5,83 – D), ali utjecaj povećanja količine dodane soli nije utvrđen. Međutim, pozitivne korelacije između saliniteta i pH uzoraka nakon faza soljenja (r=0,49) i zrenja (r=0,65), ukazuju na značajan utjecaj količine soli na pH-vrijednost. Vrijednosti pH u svim grupama su rasle tijekom procesa zrenja, pa su razlike između vrijednosti pH na početku i na kraju preradbenog postupka bile značajne (P≤0,05). Mjerenjem vrijednosti saliniteta u uzorcima nakon faze soljenja nije sa sigurnošću utvrđen pozitivan utjecaj dodatka veće količine soli i produljenja faze soljenja, s obzirom da je značajna razlika u salinitetu utvrđena samo između grupa A (5 % soli, 6 dana: 5,20 ‰) i B (7 % soli, 6 dana: 6,20 ‰), no ne i između grupa C (5 % soli, 8 dana: 5,40 ‰) i D (7 % soli, 8 dana: 5,40 ‰). Međutim, značajne korelacije (pozitivne i negativne) između saliniteta i drugih parametara (aw, kalo sušenja-zrenja, ukupni kalo, masa uzoraka nakon soljenja i zrenja, pH nakon soljenja i zrenja) ipak ukazuju da promjene količine soli u proizvodu značajno utječu na ispitivane parametre. Navedeni rezultati upućuju na mogućnost smanjenja količine dodane soli u fazi soljenja, bez značajnog negativnog utjecaja na ispitivane parametre kvalitete Dalmatinske pancete. Međutim, za preciznije zaključke je potrebno provesti dodatna istraživanja. Ipak, navedeno istraživanje još jednom potvrđuje važnost kvalitete sirovine koja uz primijenjenu tehnologiju ima presudan učinak na konačna svojstva zrele Dalmatinske pancete.

S ciljem utvrđivanja utjecaja načina soljenja i duljine zrenja na nutritivni sastav i nutritivnu kvalitetu masti Dalmatinske pancete (DP) zaštićene oznakom zemljopisnog podrijetla, sukladno propisanoj specifikaciji proizvedeno je 100 DP podijeljenih u 5 grupa, koje su podvrgnute različitim tretmanima soljenja i različitim duljinama zrenja. Grupa A – 5 % NaCl na početnu masu sirovine, faza soljenja 6 dana, a faze zrenja 84 dana; grupa B – 7 % NaCl na početnu masu sirovine, faze soljenja 6 dana, a faza zrenja 84 dana; grupa C – 5 % NaCl na početnu masu sirovine, faza soljenja 8 dana; faze zrenja 67 dana; grupa C – 7 % NaCl na početnu masu sirovine, faza soljenja 8 dana; faza zrenja 67 dana; kontrolna grupa E - 6 % NaCl na početnu masu sirovine, faza soljenja 7 dana; faza zrenja 83 dana. Na kraju proizvodnog procesa uzeto je po 5 uzoraka iz svake grupe, te je određen nutritivni sastav (udio vode, masti, energije, bjelančevina, ugljikohidrata, soli i natrija) i profil masnih kiselina (plinska koromatografija) po grupama. Analiza nutritivne vrijednosti i nutritivne kvalitete masti DP izvršena je na temelju sljedećih indeksa masnih kiselina (MK): omjer polinezasićene/zasićene MK, omjer omega-6/omega-3 MK, indeks aterogenosti (IA), indeks trombogenosti (IT) i indeks HH (omjer hipo-/hiperkolesterolemične MK). Nutritivna tablica 100 g DP sastoji se prosječno od: 22,88 g vode, 43,34 g masti od čega 18,35 g zasićenih MK, 22,54 g bjelančevina, 3,73 g NaCl, 1492,81 mg Na, 1,05 g ugljikohidrata, što energetski iznosi 2002,25 KJ, odnosno 483,67 kcal. Profil MK DP čini 48,89 % mononezasićenih od kojih 43,53 % omega-9 MK, 42,40 % zasićenih i 8,02 % polinezasićenih MK od kojih 7,63 % omega-6 i 0,40 % omega3 MK. Značajno veći (P<0,001) udio NaCl utvrđen je samo u zreloj DP čija je faza soljenja trajala dulje, dok utjecaj povećanja količine soli nije utvrđen. Povećan udio soli u DP i produljenje faze zrenja značajno su utjecali na većinu pokazatelja, a osobito na profil MK i većinu indeksa masnih kiselina. Veći udio NaCl u zreloj DP povezan je s većim udjelima polinezasićenih i omega-6 MK (P<0,01), te manjim udjelima mononezasićenih (P<0,001), trans- (P<0,01) i omega-9 (P<0,001) MK. Produljenje faze zrenja značajno je utjecalo na povećanje udjela mononezasićenih (P<0,001) i smanjenje udjela omega-6 (P<0,01) MK u DP, dok utjecaj ovog tretmana na ostale grupe MK nije u potpunosti jasan. Povećanje udjela soli u zreloj DP značajno je utjecao na povećanje kvocijenta polinezasićene/zasićene MK, dok utjecaj duljine zrenja na ove indekse nije u potpunosti jasan. Povećanje udjela soli i produljenje zrenja značajno (P<0,001) su utjecali na povećanje kvocijenta omega-6/omega-3 MK. Navedeni rezultati potvrđuju dase pažljivim manipuliranjem tehnoloških postupaka može uspješno utjecati na nutritivni sastav i nutritivnu kvalitetu masti DP, što daje poticaj znanstvenicima i proizvođačima za daljnja istraživanje.