U radu predstavljamo neke aspekte urbane poljoprivrede čime nastojimo ovu temu afirmirati kao značajnu za buduća sociološka i druga društvena istraživanja. U radu navodimo oblike u kojima se urbana poljoprivreda danas javlja te...

Women in rural areas face numerous economic and social barriers, primarily due to unequal access to public services, and limited educational and employment opportunities. Moreover, there is insufficient statistical data to adequately monitor gender equality indicators in rural and urban areas, leading to the economic and social invisibility of (rural) women. The aim of this article is to examine the inequalities between women and men in urban and rural areas in terms of basic socio-economic indicators, education, and employment. In order to contribute to the importance of gender-specific data and analysis, a secondary analysis of data from the Croatian Bureau of Statistics’ [CBS] database regarding several indicators important for monitoring gender equality has been conducted. The data shows that there are inequalities between rural and urban areas and between the genders. In urban areas, significantly more women obtain a university degree than in rural areas, the employment rate of women in rural areas is many times lower than in urban areas, and the availability of certain public services, such as pre-school education (kindergarten), is still significantly lower despite positive changes in rural areas.

Cilj je ovog rada istražiti iskustva poljoprivrednika i institucija s kratkim lancima opskrbe hranom kao načinom ostvarenja prehrambenog suvereniteta. Istraživačko pitanje je bilo usmjereno na otkrivanje prednosti i nedostataka kratkih opskrbnih lana...

U ovom radu analizirat će se načini (ne)prakticiranja solidarnosti i suradničkoga ponašanja u seoskoj ekonomiji, ponajviše u zemljišnim odnosima u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća. U prvom dijelu rada, nakon teorijske konceptualizacije solidar...

Cilj rada bio je utvrditi koje su strategije opstanka na tržištu obiteljska poljoprivredna gospodarstva primijenila te u kojoj su se mjeri pokazala otpornima na izazove nastale promjenama na tržištu uslijed pandemije COVID-19. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, na neprobabilističkom uzorku nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a analizirani su pomoću kodiranja u sklopu tematske analize. Rezultati su pokazali da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva uslijed krize izazvane pandemijom morala izmijeniti svoj način poslovanja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva postigla su određenu otpornost potrebnu da opstanu na tržištu kroz diversifikaciju i multifunkcionalnost. Generalizacija je valjana na analitičkoj razini na kojoj je zabilježen niz strategija potrebnih obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi (p)ostala otporna tijekom pandemije. Dodatni je doprinos rada rijetko istraživana perspektiva poljoprivrednika, zatim aktualnost istraživanja o utjecaju pandemijskih okolnosti na obiteljska poljoprivredna gospodarstva nalazi kojih pokazuju promjene koje su uvela obiteljska gospodarstva, a koje bi se mogle smatrati modelom stvaranja otpornosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava neovisno o pandemiji.