Background: The aim of this study was to investigate the stability and predictors of subjective well-being and self-perceived health in adolescents over a two-year period, focusing on the importance of mental health in overall well-being. Methods: Participants in this longitudinal cohort study were surveyed at the ages of 15 (n = 441) and 17 (n = 354) through questionnaires. The data were analyzed using both descriptive and inferential statistical methods. Hierarchical regression was employed to investigate significant predictors of subjective well-being. The subjective well-being and self-perceived health dimensions showed a consistent level of stability throughout the two-year period of secondary education. Additionally, there was a significant correlation between well-being at the beginning and end of this education period. Furthermore, self-perceived health dimensions, particularly general health, vitality, and mental health, were positively associated with well-being at the end of secondary education, highlighting their role in overall subjective well-being. The regression analysis revealed that self-perceived health factors, notably “General health” and “Mental health”, significantly predicted overall subjective well-being, enhancing the model’s explanatory power beyond gender and economic status. Nevertheless, baseline subjective well-being has the strongest predictive effect on final well-being. Conclusions: This study highlights the importance of psychological and health factors, particularly mental health, that affect the overall well-being of adolescents and emphasizes the need to focus on and improve these factors in order to improve subjective well-being.

A mammography response rate exceeding 70% is one of the parameters for monitoring the success of a national breast cancer screening program (BCS). The aim was to explore the potential for improving the response rate in the BCS in Croatia, based on...

Školsko i profesionalno usmjeravanje učenika s kroničnim bolestima i drugim poremećajima zdravljaOsim praćenja rasta, razvoja i zdravstvenog stanja učenika tijekom školovanja, liječnik školske medicine razmišlja i o njihovu profesionalnom razvoju. Posebnu pozornost zahtijevaju učenici s kroničnim bolestima, kojih je prema istraživanjima 10 % do 15 %. Prije izbora zanimanja potrebno je upoznati roditelje i učenike s ograničenjima koja proizlaze iz prirode bolesti ili stanja. To omogućuje učenicima da razviju interes za zanimanja za koja nemaju kontraindikaciju. Sistematski pregled u osmom razredu osnovne škole procjena je učenikovih psihofizičkih sposobnosti za nastavak srednjoškolskog obrazovanja. Tijekom pregleda provodi se profesionalno informiranje za sve učenike. Učenici s kroničnim bolestima, teškoćama u razvoju i drugim poremećajima zdravlja upućuju se na profesionalno usmjeravanje. Cilj ovog rada bio je prikaz razloga upućivanja na školsko i profesionalno usmjeravanje učenika osmih razreda, deset osnovnih škola iz Varaždinske županije, u razdoblju od školske godine 1998./99. do 2007./08. Od ukupno 4939 pregledanih učenika, na profesionalno usmjeravanje bilo je upućeno njih 458 (9,3 %). Najčešći razlozi upućivanja bili su bolesti i stanja iz skupine duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, sa zastupljenošću od 41,3 %. Preporuke stručnog tima za profesionalno usmjeravanje za daljnje školovanje nije slijedilo 10,5 % učenika. Za učenike s kroničnim bolestima i drugim poremećajima zdravlja bilo bi potrebno osigurati dovoljan broj upisnih mjesta u srednjim školama te kontinuirano pratiti njihov profesionalni razvoj radi intervencije u slučaju potrebe promjene škole i uvida u ishod obrazovanja. To bi se postiglo koordiniranim radom školskih liječnika, timova za profesionalno usmjeravanje, srednjih škola i županijskih upravnih odjela za prosvjetu, kulturu i šport.