Considering that the teaching of mathematics in elementary school is an important prerequisite for the development of mathematically literate citizens, it is essential to identify what makes it effective. The aim of this study is to determine the characteristics of effective interventions in elementary school mathematics education. To this end, a scoping review was conducted that included 44 experimental studies published between 2014 and 2023. Through a qualitative analysis of the intervention descriptions, we identified 27 characteristics, which were categorized into nine thematic units. We found that, on average, seven characteristics were used per intervention. The results of this study suggest that effective elementary school mathematics instruction should foster students’ conceptual understanding and procedural fluency through problem-solving, active learning, and mathematical games. This can be achieved through a dynamic alternation of whole-class instruction and cooperative and individual learning with the use of manipulatives and visualizations to reach the level of abstraction. Considering that the analyzed interventions rarely addressed students’ common errors and critical thinking, future research could focus on these aspects in elementary school mathematics education.

Kvalitetna povratna informacija omogućuje učeniku usmjeriti se na cilj nastave i biti svjestan odgovornosti za svoj uspjeh. Ona ne treba predstavljati kritiku ni pohvalu, već obuhvaća set informacija koje će ga uputiti kako popraviti pogreške i učiti. Povratna informacija pozitivno utječe na učenje učenika (Voerman et al., 2012) i ključan je čimbenik u povećanju postignuća iz matematike (Clarke, 2001). Svrha ovog akcijskog istraživanja je unaprijediti početnu nastavu matematike davanjem povratnih informacija. Analizom videozapisa nastave utvrđeno je da prevladavaju povratne informacije usmjerene na provjeru razumijevanja i postignuća učenika. Osim toga, učenici su dobivali povratne informacije o zadatku. Ostvarivanjem planiranih aktivnosti uočena je povećana kontrola nad vlastitim učenjem i učeničko zadovoljstvo nastavom matematike. Pokazalo se kako je moguće unaprijediti nastavu matematike uvođenjem promjena koje su primjerene mogućnostima i interesima učenika. Pritom je važno da učitelj poznaje učinkovite nastavne metode koje mora prilagoditi odgojnom i obrazovnom kontekstu u kojemu radi.

U radu se uspoređuju model Montessori i singapurski model početne nastave matematike. Kao elementi usporedbe uzeta su teorijska polazišta, nastavne metode, nastavni materijali, matematički zadatci, uloga učitelja i rezultati istraživanja. Singapurski...