The paper explores the possibilities of the structural and functional transformation of blocks in the historical center of Zagreb as a part of modernization after many years of neglect as well as earthquakes in 2020. The research aims to determine how the existing block tissue corresponds with the needs of today’s residents and the possibility of its improvement. The historical circumstances in which the blocks were formed and underwent the most significant changes and modern processes that affect the state and value are determined. There is a special focus on the interior of the block (courtyards), as well as on the spaces on the ground floors of street facades, where numerous, unexplored changes can be observed. The findings provide starting points for desirable structural–functional transformations of blocks and stem from the synthesis and interpretation of knowledge from four interrelated parts of the research. The characteristics of blocks have changed during city development stages, as depicted by an analysis and graphic interpretation of historical maps and urban plans (1864–2021). Influences of modern processes on changes of the city are determined on the basis of the synthesis of previous research from different interdisciplinary points of view; a detailed analysis of the structural–functional changes is conducted on the example of three selected blocks. Transformation models for three selected blocks are proposed.

Hotelska se izgradnja tijekom životnoga ciklusa periodički prilagođava trajno promjenjivim zahtjevima u turizmu. Zastarijevanje uzrokuju promjene u sociološkim i tehnološkim zahtjevima. Arhitektonske promjene kojima je podložna hotelska izgradnja analizirane su na primjeru dvokrevetne sobe koja je obično osnovna gradbena jedinica hotela. Rad dokazuje promjenu u sociološkim zahtjevima kao dominantan zahtjev koji utječe na arhitektonsku promjenu u smještajnom dijelu hotela. Studija je polazište za daljnje istraživanje arhitektonskih modela hotelskih zgrada prilagodljivih promjenjivim zahtjevima u turizmu.

Istraživanje se bavi suvremenim pristupima oporavku narušenih vangradskih krajolika kroz integraciju biljaka, životinja, tehnologije, umjetnosti i arhitekture. Cilj je ispitati potencijal potpomognutih krajolika i ulogu interdisciplinarnosti u pejzažnom planiranju. Metodom usporedbene analize četiri realizirana projekta koji uključuju više činitelja oporavka utvrđeno je da tehnologija ima ključnu ulogu, dok arhitekti djeluju kao posrednici između prirode, znanosti i zajednice. Rad potvrđuje potrebu za novim modelima planiranja i arhitekture koji krajolik tretiraju kao dinamičan sustav oporavka, a prostorno planiranje kao alat ekološke i društvene transformacije.

Rad analizira kvantitativnu i kvalitativnu prilagodbu hotela u Hrvatskoj recentnim promjenama u turizmu. Opseg prilagodbi analiziran je na temelju podataka o kategoriziranim hotelima Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Analizirana...

Ubrzani turistički razvoj gradova na jadranskoj obali u drugoj polovici 20. stoljeća promijenio je sliku obale kakva je ranije postojala. On je posljedica kontinuiranog prostorno planskog promišljanja turističke djelatnosti od početaka masovnog turizma do danas. Rad istražuje kako razvoj turističke zone Pical u Poreču utječe na promjenu slike obale. Cilj je analizom čimbenika kvalitete, temeljenih na prilagođenoj Lynchevoj teoriji prostora, utvrditi rizike koje turistička izgradnja predstavlja za kvalitetu slike obale. Metoda uključuje usporednu analizu zračnih snimaka iz 1968. i 2023. godine u dva mjerila: grada i turističke zone. Rezultati pokazuju pad udjela neizgrađenog prostora (s 92% na 49% u mjerilu grada, i s 96% na 88% u mjerilu turističke zone), smanjenje poroznosti zone te gubitak prostornih cezura turističke izgradnje. Zaključno, iako su neizgrađeni javni prostori dijelom očuvani, trend zatvaranja i kontinuirane neprekidne dužobalne turističke izgradnje nosi rizike za vizualnu kvalitetu i dostupnost obale.