The complex policy decision-making situation around nature conservation requires examination of the operational environment. This study develops and tests a three-phase analytical framework for the evaluation of operational environment factors influencing nature conservation policy implementation. The four important operational environment factors (legal, policy, economic, and social) have been identified, to build up a framework. The framework was tested in selected countries and includes experts’ opinions. Experts (n = 44) from five EU countries (Bulgaria, Croatia, Italy, Slovakia, and Slovenia) and four non-EU countries (Bosnia and Herzegovina, North Macedonia, Montenegro, and Serbia) defined and evaluated the factors and sub-factors that affect the operational environment related to nature conservation policy implementation. The results show policy changes arising from the new governance requirements introduced by changed political regime and Europeanization are key driving factors for changes in the nature conservation operational environment. For nature conservation, these wide-reaching changes have led to new political and legal frameworks, new institutional set-ups and multilevel governance frameworks, new establishment of protected areas and Natura 2000 network, and the re-allocation of financial resources and inclusion of non-state actors in policy decision-making. However, there are also some challenges and unsolved problems that need further attention from policy decision-makers and institutions, especially related to the institutional gap, sustainable financing of nature conservation, transposition of the EU Directives into legal systems, designation of sites or improving their implementation, implementation of innovative funding schemes, and a transparent participatory process. This analytical framework can be applied to various problems related to any environmental issues or other policy implementation or management, and other sectors where public decision-making is combined with stakeholders’ engagement.

Zadnjih desetljeća, primjena politike zaštite prirode, zasnovane na principima javnog sudjelovanja, postala je jedna od glavnih izazova za znanstvenike i donositelje odluka. Primjena politike očuvanja prirode slijedi dva osnovna pristupa: izdvajanje na osnovi prostorne podjele zaštićenih područja od proizvodnih, i pristup integracije, na temelju kojega se uključuju proizvodne i zaštitne namjene prostora. U mnogo slučajeva primjena politike očuvanja prirode uzrokovala je porast sukoba radi različitih i kompetitivnih principa korištenja zemlje, različitih interesa i pogleda. Cilj istraživanja je analizirati mišljenja stručnjaka o mogućim sukobima, prilikama i teškoćama za ljudske aktivnosti, ograničenjima u gospodarenju šumom vezano na uspostavu novih zaštićenih područja. Istraživanje je strukturirano u tri osnovna koraka: analiza stručnjaka, anketiranje i statistička obrada prikupljenih podataka. Polu-strukturirani upitnik putem emaila poslan je stručnjacima prema planiranom uzorku u svaku zemlju koja je uključena u COST CAPABAL projekt (COST Targeted Network TN1401 “CAPABAL” (41 sudionik u 10 zemalja). Podaci su statistički obrađeni, kako bi se naglasile razlike između EU28 zemalja članica i nečlanica i među institucijama (javna administracija, stručnjaci iz šumarstva i drvne industrije, fakulteta i istraživačkih institucija i okolišnih nevladinih organizacija). Na kraju prikupljanja podataka, sakupljn je 41 upitnik, koji su ispunili stručnjaci podijeljeni na zemlje članice EU (22 upitnika sa udjelom 54% u uzorku), i 19 stručnjaka iz zemalja izvan EU (46%). Promatrajući distribuciju uzorka prema zainteresiranim grupama, 41,5% ispitanika predstavlja javnu administraciju, 29,3% sveučilišta i istraživačke institute, 22% sudjeluje u lancu šuma-drvo, 7,3% su članovi nevladinih okolišnih udruga. Rezultati pokazuju da su najčešće vrste sukoba one koje su vezane za procedure uspostave novih zaštićenih zona, s posebnim naglaskom na ograničenja prava vlasništva i dodatno administriranje. Sudionici iz zemalja koje nisu EU28 članice, više su naglasile važnost ograničenja lovnih aktivnosti kao potencijalni sukob u usporedbi za sudionicima iz EU28 zemalja članica. Vezano na mogućnosti i ograničenja ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, rezultati su pokazali da je razvoj ekoturizma jedna on najznačajnijih prilika za razvoj ruralnih marginalnih područja. Najveća zapreka je otežano gospodarenja šumom (pridobivanje drva) vezano za zahtjeve očuvanja prirode. Konačno, rezultati pokazuju da na ispitivanom uzorku najveća zabrinutost u gospodarenju šumom su dodatno vrijeme i novac potreban za nadzor i primjenu aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima. Za ispitanike iz EU28 zemalja članica najveća zabrinutost vezano na aktivnosti gospodarenja šumom je primjena aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima, dok su ispitanici izvan EU28 zemalja istaknuli primjenu pesticida kao najvažniju promjenu u gospodarenju šumom. Stavovi stručnjaka su temeljna početna pozicija koju treba uzeti u obzir kako bi se umanjili sukobi između očuvanja prirode i ljudskih aktivnosti te povećala socijalna uključenost u politiku očuvanja prirode.

The subject of investigation in this paper is the amount of ash residue during combustion of Sessile oak (Quercus petraea, Mattuschka) wood that is one of the most usable ones as fire wood in households in the Republic of Macedonia. The purpose of this investigation was to establish the amount of ash, as one of the biggest problems during energy production with forest biomass. The material for this investigation is collected from two different regions of the State, in order to eliminate or to emphasise the influence of different stand conditions. The results from the investigation show that during the sessile oak wood combustion the wood produces less ash than wood with bark, and bark produces the highest amounts of ash.