U ovome radu opisan je prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice ( Corythuca arcuata ) na području centralne Bosne, na dva lokaliteta. Kako je ovo prvi nalaz ove vrste na području Bosne i Hercegovine, potrebna su dodatna istraživanja...

Brijestova osa listarica je invazivni štetnik, podrijetlom iz Japana i Kine. Unesena je u Europu posredstvom egzotičnih vrsta brijesta. U Bosni i Hercegovini je prvi puta otkrivena ovim nalazom 2017. godine na području općine Vareš...

Utjecaj gljiva truležnica roda Heterobasidion i Armillaria na pojavu truleži na stablima obične smreke provedeno je na Šumskogospodarskom području “Gornjebosansko”, gospodarska jedinica “Gornja Stavnja”, odjeljenje 65. Utvrđivanje prisutnosti truleži vršeno je na srušenim stablima obične smreke na premjernim površinama koje su raspoređene u sistematski postavljenoj mreži 100 m x 100 m. Uzorci su prikupljeni sa tri mjesta na dijelu debla zahvaćenom procesom truleži (početak zone truleži, sredina i vršna zona truleži). Na mjestima uzorkovanja uzimani su kolutovi drva debljine 5 cm. Analize uzoraka su provedene u laboratorijima Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Za izravnu izolaciju gljivične DNA su pripremljeni uzroci drva mase 10-20 mg. Za amplifikaciju ciljanog segmenta DNK korištene su tubice s pripremljenim reagensima, proizvod ReadyToGo PCR beads tvrtke Amersham, Bioscience. Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regije za rod Heterobasidion su korišteni početnice MJ-F, MJ-R, KJ-F i KJ-R, pomoću kojih je utvrđena međuvrsna raznolikost (tablica 2). Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regiona za rod Armillaria su korišteni početnice ITS-1 i ITS-4, pomoću kojih je utvrđena samo pripadnost rodu. Za međuvrsnu raznolikost je vršena amplifikacija ciljanog segmenta IGS regiona za rod Armillaria pomoću početnice LR12 i O-1, te razgradnja endonukleazom AluI (tablica 3). Uspješnost amplifikacije je provjerena elektroforezom na agaroznom gelu. Interpretacija profila je izvršena pomoću molekularnog markera poznate veličine (100 bp) (slika 1). Na osnovi provedenih istraživanja unutar istraživane sastojine utvrđeno je 9 stabala s gljivom H. parviporum, 2 stabla s gljivom A. ostoyae, 1 stablo s gljivom A. cepistipes, te 17 stabala čiju trulež su uzrokovale ostale gljive truležnice (tablica 4). Gljiva H. annosum je uspješno identificirana iz plodišta. Na osnovi svega navedenog, može se zaključiti da je molekularnim analizama moguće utvrđivati međuvrsnu raznolikost gljiva ova dva roda iz uzoraka drveta sa truleži i plodišta gljiva.

U okviru istraživanja analizirane se karakteristike grmova imele, a domaćin na kojemu je istraživana prisutnost imele i njene osnovne karakteristike je crni bor (Pinus nigra). Na borovima se javlja posebna podvrsta bijele imele, borova imela Viscum album subsp. austriacum. Lokacija istraživanja je koncentrirana na borove kulture u mjestu Ovčari, nedaleko od Konjica. Imela na boru smatra se jednim od glavnih predisponirajućih čimbenika za njihovo sušenje. Uzorak istraživanja je sačinjavao 120 stabala crnoga bora koja su odabrana za analizu. Stabla su odabrana, tako da se obuhvati što više različitih ekspozicija na terenu. Na ukupno 20% stabala crnog bora ustanovljena je prisutnost borove imele.

Pyrrhalta viburni (Coleoptera: Chrysomelidae), is a chrysomelid native to Eurasia. It gained importance as an invasive species in North America due to its ability to cause serious damage to native and ornamental Viburnum spp. plants. In...

Bukva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini. Stoga, potrebno je praćenje zdravstvenog stanja bukovih sastojina i poduzimanje svih neophodnih preventivnih i represivnih mjera kako bi se zdravstveno stanje...