1 August 2017 in European Journal of Integrative Medicine
1 February 2025 in Journal of Physical Activity and Health
Background: This study examines the effects of physical education on the social capital of university students, focusing on improving family, neighborhood, and academic relationships through group exercise. Methods: In Zagreb, Croatia, 976 participants aged 19–20 years participated in a randomized controlled trial. The intervention group (n = 472) engaged in teamwork exercises, and the control group (n = 504) completed individual exercises. The social capital measured in 6 areas was analyzed using linear regression and variance modeling. Results: Significant improvements in trust and collaboration within the university environment were found in the intervention group. Adjusted analyses showed positive correlations between the physical education intervention and increased trust between teachers and students (β = 0.118, P = .01), among students (β = 0.246, P = .01), and in total social capital (β = 0.617, P = .01). Residence in the parental home was associated with higher social capital. Notably, male and older students reported lower levels of trust and cooperation. Conclusions: Physical activity significantly improves the social capital of university students, suggesting the inclusion of group-based physical activities in higher education curricula to promote social inclusion and well-being. This underscores the importance of such interventions for educational policy and program development.
25 November 2021 in Odgojno-obrazovne teme
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti razlike između dviju skupina studenata, onih koji dnevno provode do tri sata i onih koji provode više od tri sata u sjedilačkom načinu, u odnosu na vrijednosti krvnog tlaka, frekvenciju srca i indeks tjelesne mase. U ovom istraživanju sudjelovalo je 129 nasumično odabranih studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sjedilački način života procijenjen je na temelju pitanja iz Međunarodnog upitnika o tjelesnoj aktivnosti. Postavljeno je sljedeće pitanje: Unazad 7 dana, koliko ste vremena provodili sjedeći tijekom jednog radnog dana?. Odgovori su razvrstali ispitanike u dvije kategorije sjedilačkog načina života, „do tri sata“ i „više od tri sata“. Krvni tlak (dijastolički i sistolički), kao i broj otkucaja srca mjereni su OMRON-ovim digitalnim tlakomjerom. Studenti koji su izjavili da provode više od tri sata sjedeći statistički su imali veće vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka (p < 0,010), dijastoličkog krvnog tlaka (p < 0,001) i frekvencije otkucaja srca (p < 0,024). Rezultati pokazuju da sjedilački način života utječe na broj otkucaja srca u mirovanju i krvni tlak, što se odražava na druge organske sustave i u konačnici utječe na kvalitetu života i opće zdravlje