20 June 2024 in Poljoprivreda
The three–year trials of the impact of the planting technology on the maize yield were carried out at the trial sites Jakšić and Tenja. The KWS Intelligens and KWS Kollegas hybrids were used in the research, planted at a standard row spacing of 70 cm, and in the twin rows with a spacing of 48 × 22 cm. In 2020, the highest average grain yield at the site Jakšić in standard planting, with the KWS Intelligens hybrid, was 12.064 t ha–1, and in the twin row planting an increase in yield of +4.17% was recorded. The KWS Kollegas hybrid had the highest difference in grain yield between a standard and twin row planting in 2021 of +7.52%, in favor of the twin row. At the site Tenja, slightly higher grain yields were recorded in all three years of research. The major difference in yield was recorded in 2020 with the hybrid KWS Kollegas, of +8.22%, or 1.115 t more grain, when planting in the twin rows in comparison with a standard planting. The statistical tests indicate that planting in the twin rows at both trial sites obtained statistically significant results in all three years of research concerning the grain yield ha–1, grain weight per ear, and grain moisture content.
12 December 2019 in Poljoprivreda
In this paper, the results of maize grain yield (kg ha-1) sown in standard and twin row technology are shown. The research has been conducted at the experimental field of Faculty of Agrobiotechnical Sciences, near location of Tenja...
3 February 2022 in Agronomski glasnik
U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12"N i 17°47'0,08"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8"N i 17°42'41,6"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.
14 December 2023 in Glasnik zaštite bilja
U radu su prikazani rezultati prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2021. godini na pokušalištu Tenja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Zasijano je pet hibrida u udvojene redove na razmak od 22 cm (twin row) te na standard...
30 September 2021 in Agronomski glasnik
U radu su prikazani rezultati ostvarenog prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2016. godini na pokušalištu Slovinska Kovačica (45°45ʹ44,85ʺ N i 17°0ʹ21,43ʺ E). Sjetva je obavljena u udvojene redove s razmakom od 22 cm (twin row tehnologija) i na standardni način s razmakom redova od 70 cm. Korištena su dva hibrida kukuruza P0023 (FAO 420) i P0412 (FAO 520) posijana u četiri različita sklopa. Analizom varijance utvrđeno je da su sustav sjetve i sklop statistički značajno utjecali na ostvareni prinos zrna (kg ha-1). U standardnoj sjetvi hibrid P0023 u prosječnom sklopu od 64 116 biljaka ha-1 ostvario je prinos zrna od 13 374 kg ha-1, a u sjetvi udvojenih redova zabilježen je prinos zrna veći za 5,12%. Najveći prinos istog hibrida u standardnoj sjetvi ostvaren je pri sklopu od 94 466 biljaka ha-1 (14 264 kg ha-1), dok je u udvojenim redovima ostvaren prinos od 15 004 kg ha-1 ili 5,19 % više. Povećanjem prosječnog sklopa na 103 741 i 104 931 biljaka ha-1 u oba sustava sjetve došlo je do pada prinosa zrna na 13 237 i 14 143 kg ha-1, pri čemu je ipak sjetva u udvojene redove i u ovim uvjetima rezultirala povećanjem prinosa od 6,84%. Hibrid P0412 u sklopu od 95 935 biljaka ha-1 u udvojenim redovima ostvario je prinos zrna od 14 994 kg ha-1 ili 5,82 % više dok je u sklopu od 105 143 biljaka ha-1 u sjetvi u udvojene redove zabilježen također viši prinos zrna za 4,56%. Najbolji rezultat u pokusu hibrida P0023 ostvaren je sjetvom u udvojene redove u sklopu 95 389 biljaka ha-1, a hibrida P0412 također sjetvom u udvojene redove u sklopu 76 133 biljaka ha-1. U sustavu sjetve u udvojene redove utvrđena je nešto niža vlaga zrna u vrijeme berbe kod oba hibrida.