Silvia Rusac

Silvia Rusac

Auto-generated profile, based on publicly available information

Silvia Rusac

Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Research Focus & Metrics

Academic Career Length

10Years (2017-Present)

(Calculated once Scilit publication data is synced: current year − year of first publication + 1)

Representative Publications

View All Publications
13 April 2017 in Sigurnost
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
SRSilvia Rusac
Silvia Rusac
MBMatea Bošnjak
Matea Bošnjak
MRMarijana Kletečki Radović
Marijana Kletečki Radović
SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama.

1 January 2018 in Temida
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
KRKatarina Risovic
Katarina Risovic
SRSilvia Rusac
Silvia Rusac
Natasa TodorovicNatasa Todorovic
Natasa Todorovic
Violence as a social phenomenon does not know the age of a victim. It is happening at all stages of life and among members of all age groups. Ageing of the population and an increasing emphasis on its problems, among other things, raises the issue of violence against the elderly which is happening in their homes. Incorrect assumptions that violence occurs in institutions rather than in the family contributes to ignoring the probem. A combination of individual, relational, community, and societal factors contribute to the risk of becoming a victim and a perpetrator of elder abuse. Based on the so far research and knowledge, the paper aims to point out to the risk factor for elder abuse in order to sensitize and foster public and scientific community on activism, discovering and solving problems related to elder abuse in the family setting.

14 January 2019 in Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
MVMatea Vidučić
Matea Vidučić
SRSilvia Rusac
Silvia Rusac
Alzheimerova demencija predstavlja javnozdravstveni problem te je broj oboljelih starijih osoba, sukladno demografskim trendovima, u svakodnevnom porastu. Budući da ne postoji mogućnost izlječenja, značajno je rano prepoznavanje bolesti, odgoda uznapredovalih stadija bolesti, prilagodba svakodnevnog života te održavanje kvalitete života. Uz značajnu farmakološku terapiju važnu ulogu imaju i pristupi s naglaskom na kreativne metode koje usporavaju tijek bolesti, pridonose kontroli simptoma, povećanju samopoštovanja, boljoj komunikaciji te socijalizaciji oboljele starije osobe. U radu je prikazan pregled pojedinih pristupa iz područja kreativne terapije (likovna terapija, muzikoterapija, terapija pokretom i plesom, reminiscencija, biblioterapija), njihovi učinci u radu s osobama oboljelim od Alzheimerove demencije i njihovim skrbnicima te prikaz primjena kreativnih metoda uz pomoć asistivne tehnologije. Kreativne metode prikladne su i za članove obitelji i druge osobe koje skrbe za ovu populaciju. Potrebno je približiti teoriju i praksu te zagovarati i osigurati da pristup skrbi usmjerenoj na osobu ne ostane sveden na teorijske postavke, već da se primijeni u stvarnom životu osoba oboljelih od Alzheimerove demencije.

1 January 2020 in Annual of Social Work
Verified
Journal Article
Closed access
PDF file
SRSilvija Rusac
Silvija Rusac
Elderly dehydration and malnutrition are very common types of elder abuse and neglect in nursing homes. Malnutrition and dehydration of the elderly in nursing homes are two of the most common health problems faced by users. They are also a leading sign of neglect and inadequate care and are often the result of negligence. It is the responsibility of the home staff to provide their users with adequate food and fluid. Staff and administrators have a legal responsibility to take reasonable care of the safety and well-being of their users and others who come to the facility. Part of this is the duty to provide adequate food and water to the users to avoid malnutrition and dehydration. In most cases, proper nutrition and hydration involves developing a diet plan and schedule to meet the individual needs of each patient. This includes considering any physical or mental health issues a patient may have, as well as any nutritional needs of that patient. Failure to meet these needs can be considered neg- ligence or transgression. The risk of developing these conditions is much higher in the elderly, as well as the serious side effects as a result. It is therefore crucial that the staff of the establishment is appropriately trained to predict whether the beneficiary is malnourished or dehydrated.

8 July 2021 in JAHR
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
MBMarina Milić Babić
Marina Milić Babić
SRSilvia Rusac
Silvia Rusac
TOTereza Oreb
Tereza Oreb
Alzheimerova demencija (AD) je neurodegenerativna, progresivna bolest heterogene etiologije, čije je glavno obilježe oštećenje kognitivnih funkcija koje ima za posljedicu ozbiljne poteškoće u svim područjima funkcioniranja oboljele osobe i potrebu za pomoći neformalnih njegovatelja. Istraživanja pokazuju da rano dijagnosticiranje AD-a može osigurati bolji zdravstveni i razvojni ishod za oboljelog. Cilj je ovog rada istaknuti važnost rane intervencije u dijagnostičkom i rehabilitacijskom pogledu te naglasiti ključnu ulogu članova obitelji koji su preuzeli poziciju neformalnih njegovatelja oboljele osobe. Rana intervencija uključuje ranu dijagnostiku i ranu primjenu postupaka rehabilitacije, uključujući i programe podrške članovima obitelji, tzv. neformalnim njegovateljima. Mreža podrške oboljelima i neformalnim njegovateljima važan je čimbenik u kvaliteti skrbi za oboljele i njihove njegovatelje. U pružanju podrške njegovateljima važno je prepoznati potrebe njegovatelja članova obitelji i pružiti pravovremene i učinkovite mehanizme formalne podrške. AD je bolest uz koju se dobrobiti bilo koje vrste vrlo rijetko ističu, a upravo je uloga pomažućih profesija pronaći ih i pomoći oboljelom i obitelji.

17 July 2023 in Nova prisutnost
Verified
Journal Article
Closed access
PDF file
VGValentina Grgić
Valentina Grgić
SRSilvia Rusac
Silvia Rusac
NZNino Zganec
Nino Zganec
Cilj je ovog rada produbiti razumijevanje etičkih dilema i izazova u radu stručnjaka pomagačkih profesija u području nasilja nad starijim osobama. Nasilje prema ljudima u starijoj dobi je višedimenzionalan i složen medicinski, pravni i društveni problem. Najčešći su sukobi u pravu starijih osoba na autonomiju/samoodređenje i dužnosti stručnjaka da ih zaštiti. Nepostojanje jasnih i ujednačenih definicija, zakonskih propisa i smjernica za djelovanje otežava stručnjacima rad, izbor strategija i intervencija u nekoj situaciji. Osim navedenih etičkih izazova, pojavljuje se i izazov dužnosti prijavljivanja nasilja, pri čemu stručnjaci nemaju jasne upute ni zaštitu, zatim manjak edukacije za specifično područje nasilja nad starijim osobama te neostvarivosti djelovanja multidisciplinarnog pristupa. Nadalje, stručnjacima je izazov u radu i niska razina društvene osviještenosti za ovu problematiku te percepcija starijih osoba koje ne žele pomoć, odnosno nisu sklone prijavljivanju. Polazeći od teorijskog znanja, profesionalnog iskustva, vrijednosnih načela propisanih u profesionalnim etičkim kodeksima, poznavanja okvira za donošenje etičkih odluka te napose poznavanja individualnih obilježja i situacije u kojima se nasilje dogodilo ili se događa, stručnjacima bi u najvećem broju slučajeva trebalo biti moguće donijeti ispravnu, etički utemeljenu odluku.