Branka Orbović

Branka Orbović

Auto-generated profile, based on publicly available information

Branka Orbović

Institute of Field and Vegetable Crops, Serbia

Research Focus & Metrics

Academic Career Length

6Years (2021-Present)

(Calculated once Scilit publication data is synced: current year − year of first publication + 1)

Representative Publications

View All Publications
11 June 2021 in Journal of Plant Diseases and Protection
Verified
Journal Article
Closed access
PDF file
Radivoje JevticRadivoje Jevtic
Radivoje Jevtic
NSNina Skenderović
Nina Skenderović
VŽVesna Župunski
Vesna Župunski
MLMirjana Stevan Lalošević
Mirjana Stevan Lalošević
BOBranka Orbović
Branka Orbović
Ferenc BagiFerenc Bagi
Ferenc Bagi

1 January 2022 in Scientia Agricola
Verified
Journal Article
Open access
Radivoje JevticRadivoje Jevtic
Radivoje Jevtic
NSNina Skenderović
Nina Skenderović
VŽVesna Župunski
Vesna Župunski
MLMirjana Stevan Lalošević
Mirjana Stevan Lalošević
BOBranka Orbović
Branka Orbović
SMStevan Maširević
Stevan Maširević

1 January 2023 in Biljni lekar
Verified
Journal Article
Closed access
PDF file
Radivoje JevticRadivoje Jevtic
Radivoje Jevtic
VŽVesna Župunski
Vesna Župunski
BJBojan Jocković
Bojan Jocković
SISonja Ilin
Sonja Ilin
BOBranka Orbović
Branka Orbović
The causal agent of yellow rust (Puccinia striiformis f.sp. tritici) gained special attention in Serbia since the 2013/2014 production year, although its presence in the genetic collection at Rimski šančevi was noted by Jevtić et al. as early as 1997. Considering the mode of transmission of the yellow rust and its high ability to overcome host plant resistance, the aim of this study is to highlight the factors that influence the dynamics of its occurrence and the main challenges in controlling this pathogen in Serbia. The climatic factors in 2023 favored occurrence of wheat yellow rust in Serbia, similar to 2014, 2016, and 2018. However, it should be noted that the race composition of this pathogen can change from year to year, and the susceptibility and/or resistance of wheat genotypes to yellow rust depends on the combined effect of abiotic and biotic stressors. The complexity of factors influencing the level of susceptibility or resistance breakdown in wheat towards yellow rust has also been confirmed in the genetic collection at Rimski šančevi in 2023 when a significantly higher number of genotypes (80%) were infected with yellow rust compared to previous years, with a disease index exceeding 41%. The percentage of genotypes showing susceptibility reaction to yellow rust (DI>41%) was 47.7% in 2016 and 43% in 2018.

1 January 2024
Verified
Conference Paper
Open access
PDF file
MMMilan Mirosavljević
Milan Mirosavljević
BJBojan Jocković
Bojan Jocković
Radivoje JevticRadivoje Jevtic
Radivoje Jevtic
Ljiljana BrbaklićLjiljana Brbaklić
Ljiljana Brbaklić
SMSanja Mikić
Sanja Mikić
BGBranko Gajičić
Branko Gajičić
Prethodne 2023. godine Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, proslavio je 85 godina od osnivanja. Tokom navedenog više decenijskog perioda, jedna od osnovnih aktivnosti bila je usmerena ka stvaranju novih sorti i hibrida glavnih ratarskih i povrtarskih useva i unapređenju poljoprivredne proizvodnje kako u zemlji, tako i u širim okvirima. U skladu sa tim, rad Odeljenja za strna žita bio je usmeren pre svega ka unapređenju potencijala proizvodnje pšenice, ječma i drugih strnih žita, kroz kontinuirani istraživački rad na poslovima oplemenjivanja, semenarstva, agrotehnike, fitopatologije i farinologije. Proizvodnja strnih žita u sezoni 2022/23. bila je obeležena značajnom klimatskom varijabilnošću i pojavom intenzivnih bolesti, posebno žute rđe. Ovi uslovi značajno su uticali na prinos i kvalitet zrna. Tokom sezone, bilo je izuzetno toplih jesenjih i zimskih perioda, umerenih temperatura u prolećnom delu vegetacije i obilnih padavina u fazama formiranja, nalivanja i sazrevanja zrna. Izazovi su se javili i u vezi sa visokim troškovima ulaganja u proizvodnji, što je dovelo do smanjene upotrebe mineralnih đubriva. Udeo nedeklarisanog semena, sa nepoznatom upotrebnom vrednošću, dostigao je oko 60%, što je rezultat dugogodišnjih neodgovarajućih odnosa između primarnih proizvođača, otkupljivača pšenice i države. Neophodno je istaći i da je razvrstavanje i otkup ozime pšenice, u skladu sa kvalitetnim klasama, ostao nedovoljan što je doprinelo povećanju udela osnovnih i sorti van klase.