1 January 2019 in Nastava i vaspitanje
Critical thinking as an ideal of higher education is particularly important in the education of prospective teachers, who are expected to be critical thinkers capable of teaching others to think critically. Critical thinking is a complex and multidimensional concept encompassing a broad range of abilities and dispositions. Different approaches to critical thinking instruction are rooted in different understandings of the concept. Authors tend to debate the relative merits of three approaches: a separate module aimed at developing general critical thinking abilities, critical thinking instruction integrated into existing courses, or a combination of the two. A Likert-type scale was used to elicit the attitudes to the promotion of critical thinking in education of a sample of 539 pedagogy and education students of the University of Banja Luka. Factor analysis identified four ways of stimulating critical thinking in higher education: meaningful learning, thought-provoking questions, exploratory teaching and learning strategies, and stimulating practice. The results indicate that most students believe critical thinking is best promoted through meaningful learning in the classroom, while exploratory teaching and learning strategies are least cited. Differences were identified between students of different study programs and different years of study. The research findings indicate that there is a need for designing new models of critical thinking stimulation while taking into account different study programs, years of study and students' needs in terms of their future careers in education.
15 July 2022 in Nova prisutnost
An exploratory study is part of a project of a quantitative nature conducted in 2021 on a sample of 105 preschool teachers of preschool institutions in the Banja Luka region, Bosnia and Herzegovina. Its goal was to examine whether elementary knowledge and sociodemographic variables of preschool teachers (work experience and year of completion of formal education) play a role in the prediction of intergenerational learning in a kindergarten context. The theoretical framework of the study is the concept of both intergenerational learning and professional development. Using multiple regression analysis, preschool teachers’ elementary knowledge was singled out as a predictor of intergenerational learning in kindergarten. The predominance of elementary knowledge about intergenerational learning for its implementation in relation to other variables that do not carry individual action, confirms the importance of a constructivist approach in pedagogical work and indicates that the active construction of individual knowledge through various types of education is crucial. The findings of the study indicate the need for more emphasis on the design and implementation of education on intergenerational learning through formal, non-formal education and informal learning in order to acquaint preschool teachers with this concept and ways of its implementation in everyday life and work through various programs and projects.
5 March 2024 in Metodički ogledi
Cilj ovog rada bio je ispitati profesionalno izgaranje stručnih suradnika (51 psiholog i 70 pedagoga) u osnovnim i srednjim školama u odnosu na sociodemografske odrednice. Primijenjen je MBI -Upitnik za stručnjake pomagačkih zanimanja. Najprisutniji simptomi profesionalnog izgaranja su u domeni osobnog postignuća (76 %), zatim slijede emocionalna iscrpljenost (63,6 %) i depersonalizacija (62 %). Rezultati ukazuju na to da razlika postoji između školskih pedagoga i psihologa u pogledu depersonalizacije i osobnog postignuća. Kada je riječ o razini škole u kojoj rade stručni suradnici, razlika je utvrđena na ljestvici depersonalizacije. S obzirom na lokaciju škole, razlike su prisutne u odnosu na emocionalnu iscrpljenost i depersonalizaciju, pri čemu je profesionalno izgaranje veće u prigradskim školama. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu psihološko‑pedagoškog preventivnog rada, poticanje socijalne podrške i timskog rada. U narednim istraživanjima potrebno je uključiti stručne suradnike drugih ustanova te primijeniti i ostale instrumente koji se odnose na profesionalno izgaranje.
21 June 2025 in Педагошка стварност
Implicitne teorije učitelja o vrednovanju u nastavi muzičke kulture oslikavaju njihov pristup procjeni učeničkih postignuća i organizaciji nastavnog procesa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako učitelji shvataju i primjenjuju vrednovanje, s naglaskom na njihove implicitne teorije i ulogu oblika rada u formativnom vrednovanju znanja i vještina učenika. Istraživanje je sprovedeno u junu 2023. godine sa deset učitelja iz osam osnovnih škola u Republici Srpskoj. Podaci su prikupljeni polustrukturisanim intervjuima i analizirani tematskom analizom. Rezultati pokazuju da učitelji vrednovanje doživljavaju kao kontinuirani proces praćenja i davanja povratnih informacija učenicima, pri čemu oblici rada – frontalni, grupni и individualni – igraju ključnu ulogu u omogućavanju formativnog vrednovanja. Dominacija frontalnog rada olakšava zajedničko muziciranje i procjenu grupnih postignuća, dok grupni i individualni rad pružaju prilike za personalizovanu povratnu informaciju i podršku. Nalazi ukazuju na potrebu za dodatnim stručnim usavršavanjem učitelja, posebno u integraciji muzičkog stvaralaštva u vrednovanje, kako bi njihovi pristupi bili teorijski utemeljeni i pedagoški efektivni. Implicitne teorije učitelja, iako nerijetko zasnovane na ličnim uvjerenjima i iskustvima, pokazuju potencijal za dalji profesionalni razvoj kroz teorijsku i praktičnu podršku.
13 September 2025 in БАЊАЛУЧКИ НОВЕМБАРСКИ СУСРЕТИ
Проблем овог истраживања усмјерен je на разумијевање како дјеца и родитељи доживљавају дјечију игру и које улоге игра има у њиховим животима. Циљ је да се открије доживљај игре код дјеце, која су често у другом плану у односу на одрасле у истраживањима о игри, и да се ова перспектива упореди с гледиштем родитеља. Истраживање је спроведено у форми студије случаја на узорку од 28 дјеце узраста 4-5 година и 14 мајки дјеце. Квалитативне технике, укључујући интервјуисање дјеце и родитеља, анализу дјечијих цртежа и тематску анализу интервјуа, кориштене су за добијање дубљих увида у проблематику. Етички аспекти истраживања су били значајни, с обзиром на рад с малом дјецом, а истраживање је спроведено уз информисаност и сагласност родитеља. Резултати показују да дјеца игру доживљавају као слободну активност испуњену истраживањем и забавом. Социјална интеракција с вршњацима је од кључног значаја, док родитељи у игри виде важан фактор развоја социјалних и моторичких вјештина дјеце. Уочено је да одрасли, укључујући родитеље, ријетко учествују у директној игри с дјецом, иако су присутни у окружењу. Такође, истакнута је мала употреба дигиталних технологија у дјечијим играма. Налази истраживања указују на важност веће укључености одраслих у игру и боље разумијевање дјечије перспективе. Овај увид пружа основ за даљи рад на јачању веза између дјеце, родитеља и васпитача кроз игру, с циљем да се обезбиједи здраво и сигурно окружење за дјечији развој.