Sažetak rada Meso divlje svinje se zbog svog niskog sadržaja ukupne masti i holesterola, ali i poželjnog odnosa zasićenih i nezasićenih masnih kiselina smatra namirnicom poželjne nutritivne vrednosti. Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi promena hemijskog i masnokiselinskog profila mesa divlje svinje, tokom perioda čuvanja od 6 meseci pri temperaturi od -18°C. Isptivanja su vršena od 0-og do 180-og dana, na svakih 30 dana u jednakim vremenskim intervalima. AOAC (2021) je korišćen za utvrđivanje sadržaja vlage, masti, proteina i pepela u mesu, kao i suve materije u mesnom soku otpuštenom pri odmrzavanju. Determinacija masnih kiselina izvršena je na gasnom hromatografu (GC6890N, Agilent Tech., USA). Sadržaj sirovih proteina, nije se značajno menjao (od 22,3% do 18,97%), kao ni ukupan sadržaj intramuskularne masti. Smatra se da je idealan sadržaj ukupne masti svežeg mesa između 2 i 3%, koji je u ovde ispitivanim uzorcima bio niži (~1,8%). Usled zahteva potrošača za "nemasnim" mesom ova karaktersitika se može oceniti kao poželjna, najre po pitanju uticaja na zdravlje ljudi, čija procena je zasnovana je na sadržaju pojedinačnih masnih kiselina. U ispitivanim uzorcima ukupne zasićene i hiperholesterolemične masne kiseline rastu tokom perioda skladištenja, dok sadržaj nezasićenih masnih kislina i hipoholesterolemičnih opada. Najveći porast koncentracije, zabeležen je kod stearinske kiseline (P<0.05), koja se smatra neutralnom, ali i miristinske kiseline, kojoj se pripisuje najveći potencijalni štetni efekat na kardiovaskularni sistem, usled porasta nivoa holesterola u krvnoj plazmi. Najzastupljenija od svih utvrđenih masnih kiselina bila oleinska kisleina (41,8% i 38,3%, 0-og i 180-og dana istim redom), čija koncentracija opada tokom perioda čuvanja (P<0.05). Promene zastupljenosti pojedinačnih masnih kiselina i njihovih grupa mogu ukazivati na smanjenje nutritivne vrednosti proizvoda sa dužinom čuvanja, ali se one ne mogu smatrati znatnim sa aspekta lipidnog statusa mesa.