Transplantirani i ostali urološki pacijenti imaju češće potrebu za uvođenjem ureteralnog stenta, odnosno urinarnih katetera, te su izloženi povećanom riziku za stjecanje infekcija mokraćnog sustava (IMS). To je najčešća infektivna komplikacija u primatelja alogeničnog grafta, glavni izvor pijelonefritisa, bakterijemije i sepse. Također, IMS su najzastupljenije infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi, a glavni rizični čimbenik za njihov nastanak je upravo prisustvo katetera. Vodeći uzročnici ovih infekcija su E. coli, E. faecalis, vrste iz roda Klebsiella, Proteus i Pseudomonas koje često karakterizira i višestruka antimikrobna rezistencija, što dodatno ugrožava klinički ishod. Radi praćenja IMS-a povezanih s uporabom katetera svake se godine provodi jednodnevno presječno istraživanje kojim su obuhvaćeni svi pacijenti hospitalizirani taj dan. Rezultati pridonose sagledavanju problema, unaprjeđenju mjera prevencije, planiranju empirijske antimikrobne terapije, odnosno sigurnosti hospitaliziranih uroloških pacijenata.
Background/Objectives: Hospital water and wastewater environments are potential reservoirs for antimicrobial resistance genes (ARGs), particularly in high-risk clinical units. This study examined site-specific ARG DNA detection patterns in wet and waste-associated sites of a haematology ward and an intensive care unit (ICU) to identify environmental hotspots that may inform targeted infection prevention and control (IPC) interventions. Methods: A descriptive point-prevalence environmental study was conducted in May 2025 in a tertiary acute-care hospital. Samples were collected after routine cleaning and during usual clinical activity. Real-time PCR assays were used to detect blaTEM, blaSHV, blaCTX-M, blaOXA-48-like, blaVIM, blaNDM, blaIMP, blaKPC, and mcr-1. Analytical summaries included samples meeting predefined quality-control criteria. Ct signals were categorised descriptively; Ct values ≤ 40 were considered positive, with Ct values 36–40 classified as very low molecular signals, whereas Ct values > 40 were considered negative. Results: The analytical dataset comprised 60 samples: 31 from haematology and 29 from ICU. At least one included ARG signal was detected in 40/60 samples (66.7%), including 23/31 haematology samples (74.2%) and 17/29 ICU samples (58.6%), blaTEM (51.7%) and blaSHV (43.3%) were most frequent. Sink drains showed the broadest multi-gene profiles, especially combinations of ESBL- and carbapenemase-associated genes. Haematology showed broader carbapenemase-associated diversity, whereas ICU detections clustered in patient-room sink drains and sluice-room wastewater infrastructure. Conclusions: ARG DNA signals were unevenly distributed, with sink drains representing most frequently positive sampling sites for multi-gene detection. This molecular, single-timepoint environmental study does not demonstrate viable organisms, colonisation, or transmission; however, point-prevalence environmental assessments may identify wet and wastewater-associated hotspots that can inform targeted IPC interventions against the spread of multidrug-resistant microorganisms.
Uvod: Zaštitne maske kontaminiraju se uporabom, mikrobiotom nosne i usne šupljine te kože lica. Izvješća o kontaminaciji i potencijalu za prijenos uzročnika bolničkih infekcija nedostaju ili su rijetka. Istraženo je može li maska postati izvor mikroorganizama i predstavljati rizik za prijenos infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Cilj rada bio je usporediti mikrobno opterećenje maski, vestibuluma nosa i ruku djelatnika kako bismo identificirali potencijalne rizike.Metode: Provedena je studija prevalencije u jednom danu u studenom 2022. godine na hematološkom odjelu tercijarne bolnice. Kriterij uključivanja bila je činjenica da se djelatnik tog jutra nalazi u neposrednom radu sa stacionarnim bolesnicima. Uzeti su brisevi nosa, ruku i maski. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: oni koji su masku nosili do 30 minuta i oni koji su je nosili više od 1 sata. Brisevi su obrađeni standardnim mikrobiološkim postupcima.Rezultati: Od 10 ispitanika, njih je 5 masku nosilo 30-ak minuta, a preostalih 5 više od 1 sata. U prvoj skupini nije bilo pozitivnih mikrobioloških nalaza. U skupini djelatnika koji su masku nosili dulje od 1 sata izolirani su koagulaza negativni stafilokoki, Staphylococcus hominis i Staphylococcus warneri u tri od pet ispitanika. Iz briseva vestibuluma nosa u jednom slučaju identificiran je meticilin osjetljiv Staphylococcus aureus. U dva slučaja identificirane su iste vrste, S. hominis i S. warneri, kao i na njihovim maskama. Brisevi ruku kod devetero djelatnika ostali su sterilni, dok su u jednom slučaju izolirani antrakoidi iz roda Bacillus.Rasprava sa zaključkom: Unutar jednog sata na zaštitnim maskama mogu se naći bakterije koje se nalaze u nosu ili koži lica djelatnika. Produljenom uporabom može se očekivati povećanje broja, ali i kontaminacija raznolikim vrstama mikroorganizama što može predstavljati značajan rizik biološke sigurnosti. Osnaživanje prakse higijene ruku minimizira rizik od infekcija i povećava sigurnost pacijenata i osoblja.
Uvod: Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (IPZS) spadaju u najčešće štetne događaje u zdravstvu. Sprečavaju se različitim metodama, od kojih je jedna vezna sestra (VS) za prevenciju IPZS-a. Metode: Pregledana je literatura u bazama PubMed, CINAHL i Google Scholar. Termini su bili „link nurse“, liaison nurse“, „infection control“. Posljednji datum pregleda bio je 31. 1. 2024. godine. Uključeni su radovi iz akutnih bolnica. Radove su pregledala 2 koautora. Kritička procjena radova nije rađena. Rezultati: U pregled je uključeno 65 radova (83 % iz razvijenih zemalja). Nađeno je 6 skupina tema: uloga, odgovornosti i kompetencije VS-a; osobne značajke; edukacija; uspostavljanje programa; evaluacija sustava i efekti djelovanja te liječnik kao veza za kontrolu infekcija. Rasprava sa zaključkom: Vezna sestra (VS) uspostavljena je 1981. godine u SAD-u kao pomoć epidemiološkom odjelu prilikom praćenja IPZS-a; danas je rasprostranjena u mnogim zemljama. VS je sestra u smjenskom radu na odjelu koja poznaje specijalnost odjela, ima poseban interes za infekcije i u dijelu svojeg radnog vremena bavi se poslovima IPZS-a. Povezuje odjel i službu za prevenciju infekcija. Funkcija VS-a volonterska je. Osim znanja i vještina prevencije infekcija, VS mora imati i psihološke vještine za rad s ljudima i edukaciju odraslih osoba. VS educira bolnička služba za prevenciju IPZS-a; u svakodnevnoj praksi primjenjuje EBM standarde prevencije te služi kao model i izvor informacija za ostalo osoblje. Održivost sustava ovisi o podršci uprave bolnice, glavne sestre odjela, sestre za prevenciju IPZS-a i drugih veznih sestara u bolnici. Funkcioniranje programa otežavaju: premali broj i velika fluktuacija osoblja, neprioritetna kontrola infekcija, nedefinirana uloga VS-a, liječnikovo neprihvaćanje VS-a i nedostatak povezanosti između VS-a na različitim odjelima za razmjenu iskustava. Iako nema mnogo radova o efektu VS-a u smanjenju IPZS-a u randomiziranim studijama, mnoge studije „prije-poslije“ pokazuju nesumnjivu vrijednost programa VS-a, a neke novije studije opisuju i ulogu liječnika kao veznog liječnika.
Aim: To determine the degree of hand hygiene compliance of the health care staff of the Intensive Care Unit, Clinical Hospital Center Rijeka, and to gain insight into the practice and quality of hand hygiene. Subjects and methods: A...