Goran Zlodi

Dr. Goran Zlodi

Information and Communication Sciences, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, Zagreb, Grad, Croatia
orcid

Research Focus & Metrics

Academic Career Length

12Years (2015-Present)

(Calculated once Scilit publication data is synced: current year − year of first publication + 1)

Representative Publications

View All Publications
20 April 2023 in Heritage
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
Helena StublićHelena Stublić
Helena Stublić
MBMatea Bilogrivić
Matea Bilogrivić
Goran ZlodiGoran Zlodi
Goran Zlodi
In the last few years, blockchain technology and NFTs have been the subject of much research in different sectors ranging from informatics, to medicine, to economics. Although it is most often associated with cryptocurrencies, due to its features of immutability and durability, this technology has found its place in various fields, including GLAM institutions. This article will review the literature from 2017 to 2022 dealing with blockchain and NFTs in the heritage sector. Topics covered, proposed models, and projects will be highlighted. Archives are currently leading the research into the use of blockchain technology and have already developed models such as TrustChain. However, libraries, museums, and galleries are also beginning to show an interest in the new technology and its potential benefits. Therefore, we also approached the GLAM sector as a whole, to emphasize the importance of the joint development on the advancement of shared approaches and protocols in utilizing blockchain technology to enhance the trustworthy management and preservation of digital resources. This is particularly important because GLAM institutions care for a shared heritage and serve a common audience. In the second part of the article we will discuss the proposed uses of the technology and highlight still unexplored topics that should be elaborated in further research. The aim of this paper is to make a synthesis of previous research and bring the potential of blockchain technology and NFTs closer to experts in the heritage field, given that they are still quite unknown.

30 November 2021 in Journal of Documentation
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
KGKoraljka Golub
Koraljka Golub
PZPawel Michal Ziolkowski
Pawel Michal Ziolkowski
Goran ZlodiGoran Zlodi
Goran Zlodi
Purpose: The study aims to paint a representative picture of the current state of search interfaces of Swedish online museum collections, focussing on search functionalities with particular reference to subject searching, as well as the use of controlled vocabularies, with the purpose of identifying which improvements of the search interfaces are needed to ensure high-quality information retrieval for the end user.Design/methodology/approach: In the first step, a set of 21 search interface criteria was identified, based on related research and current standards in the domain of cultural heritage knowledge organization. Secondly, a complete set of Swedish museums that provide online access to their collections was identified, comprising nine cross-search services and 91 individual museums' websites. These 100 websites were each evaluated against the 21 criteria, between 1 July and 31 August 2020.Findings: Although many standards and guidelines are in place to ensure quality-controlled subject indexing, which in turn support information retrieval of relevant resources (as individual or full search results), the study shows that they are not broadly implemented, resulting in information retrieval failures for the end user. The study also demonstrates a strong need for the implementation of controlled vocabularies in these museums.Originality/value: This study is a rare piece of research which examines subject searching in online museums; the 21 search criteria and their use in the analysis of the complete set of online collections of a country represents a considerable and unique contribution to the fields of knowledge organization and information retrieval of cultural heritage. Its particular value lies in showing how the needs of end users, many of which are documented and reflected in international standards and guidelines, should be taken into account in designing search tools for these museums; especially so in subject searching, which is the most complex and yet the most common type of search. Much effort has been invested into digitizing cultural heritage collections, but access to them is hindered by poor search functionality. This study identifies which are the most important aspects to improve.

1 January 2024
Verified
Book
Open access
PDF file
TITomislav Ivanjko
Tomislav Ivanjko
Goran ZlodiGoran Zlodi
Goran Zlodi
ZHZoran Horvat
Zoran Horvat
Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Iako je građanska znanost postojala stoljećima, termin „građanska znanost” skovan je 1990-ih i od tada dobiva na popularnosti. Izrastao iz područja sudjelovanja „građana amatera” u znanstvenim istraživanjima u nizu različitih disciplina te na temeljima primjene rada mnoštva (engl. crowdsourcing), danas je koncept građanske znanosti pozicioniran unutar šireg područja otvorene znanosti te je građanska znanost prepoznata kao utemeljen i validan pristup znanstvenim istraživanjima. Postoji više područja na kojima građanska znanost donosi brojne prednosti za sudionike i istraživače. Međutim, primjena pristupa građanske znanosti ima i svoja ograničenja i izazove, uključujući osiguravanje kvalitete podataka, održavanje interesa i uključenosti građana te često, skepticizam znanstvene zajednice i nedostatak uspostavljenih potpornih struktura za financiranje i provođenje projekata. Kako bismo pružili čitateljima jasnoću, razumijevanje i orijentaciju u ovom dinamičnom području, sastavili smo ovu knjigu kao sveobuhvatan vodič kroz građansku znanost – od njezinih povijesnih korijena do suvremenih primjena i budućih perspektiva. Glavni cilj ove knjige obrazovati je i osnažiti istraživače, građane i voditelje radionica i programa građanske znanosti pružajući uvide u teorijske osnove, metode primjene i strategije za evaluaciju. Kroz detaljnu analizu ova knjiga pokušava razjasniti što građanska znanost zaista predstavlja, kako se razvijala tijekom vremena i kako se danas primjenjuje. Poseban naglasak stavljen je na važnost građanske znanosti u društvu kroz prikaz primjera njezinih primjena u humanističkim i društvenim istraživanjima u kojima se može olakšati prikupljanje podataka, potaknuti šira uključenost zajednice i poticati bolje razumijevanje društvenih fenomena. Svaka cjelina ove knjige konstruirana je tako da čitatelj može steći sveobuhvatno razumijevanje građanske znanosti – od njezinih teorijskih temelja do praktičnih smjernica. Knjiga je dizajnirana tako da potakne daljnje istraživanje i raspravu o građanskoj znanosti doprinoseći njezinu kontinuiranom razvoju i implementaciji. Knjiga je koncipirana kroz šest komplementarnih poglavlja, polazeći od šireg povijesnog i konceptualnog određenja područja građanske znanosti pa do specifičnih odrednica primjene građanske znanosti u kontekstu društveno-humanističkih istraživanja. Knjiga je nastala u okviru projekta Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima: teorijski okvir i smjernice za primjenu koji je podržan sredstvima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Iako je građanska znanost postojala stoljećima, termin „građanska znanost” skovan je 1990-ih i od tada dobiva na popularnosti. Izrastao iz područja sudjelovanja „građana amatera” u znanstvenim istraživanjima u nizu različitih disciplina te na temeljima primjene rada mnoštva (engl. crowdsourcing), danas je koncept građanske znanosti pozicioniran unutar šireg područja otvorene znanosti te je građanska znanost prepoznata kao utemeljen i validan pristup znanstvenim istraživanjima. Postoji više područja na kojima građanska znanost donosi brojne prednosti za sudionike i istraživače. Međutim, primjena pristupa građanske znanosti ima i svoja ograničenja i izazove, uključujući osiguravanje kvalitete podataka, održavanje interesa i uključenosti građana te često, skepticizam znanstvene zajednice i nedostatak uspostavljenih potpornih struktura za financiranje i provođenje projekata. Kako bismo pružili čitateljima jasnoću, razumijevanje i orijentaciju u ovom dinamičnom području, sastavili smo ovu knjigu kao sveobuhvatan vodič kroz građansku znanost – od njezinih povijesnih korijena do suvremenih primjena i budućih perspektiva. Glavni cilj ove knjige obrazovati je i osnažiti istraživače, građane i voditelje radionica i programa građanske znanosti pružajući uvide u teorijske osnove, metode primjene i strategije za evaluaciju. Kroz detaljnu analizu ova knjiga pokušava razjasniti što građanska znanost zaista predstavlja, kako se razvijala tijekom vremena i kako se danas primjenjuje. Poseban naglasak stavljen je na važnost građanske znanosti u društvu kroz prikaz primjera njezinih primjena u humanističkim i društvenim istraživanjima u kojima se može olakšati prikupljanje podataka, potaknuti šira uključenost zajednice i poticati bolje razumijevanje društvenih fenomena. Svaka cjelina ove knjige konstruirana je tako da čitatelj može steći sveobuhvatno razumijevanje građanske znanosti – od njezinih teorijskih temelja do praktičnih smjernica. Knjiga je dizajnirana tako da potakne daljnje istraživanje i raspravu o građanskoj znanosti doprinoseći njezinu kontinuiranom razvoju i implementaciji. Knjiga je koncipirana kroz šest komplementarnih poglavlja, polazeći od šireg povijesnog i...


1 January 2015 in The Future of Information Sciences
Verified
Conference Paper
Closed access
Goran ZlodiGoran Zlodi
Goran Zlodi
JMJosip Mihaljević
Josip Mihaljević
AŠAnica Šimunec
Anica Šimunec
PMPaula Mikeli
Paula Mikeli
IRIvana Rudić
Ivana Rudić

14 November 2019 in Knjižnica: Revija za Področje Bibliotekarstva in Informacijske Znanosti
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
Goran ZlodiGoran Zlodi
Goran Zlodi
DBDajana Batinić
Dajana Batinić
Namen: Raziskali bomo pomen muzejske dokumentacije v papirni obliki. Ta obsega različne vrste dokumentacije, ki se tiče muzejskih predmetov. Raziskali bomo tudi njen položaj in vlogo v kontekstu celovitega dokumentiranja kulturne dediščine. Naš drugi cilj je razumevanje odnosa kustosov do dokumentacije v papirni obliki ter vpogled v obstoječo prakso. Ugotoviti želimo potrebe kustosov do te dokumentacije. Pregledali bomo tudi ustrezne oblike njene integracije v celovite sisteme dokumentacije, in sicer v smislu spoštovanja načela kontinuitete muzejske dokumentacije. Raziskali bomo možnosti, da bi se dokumentacijo v papirni obliki z digitalizacijo vključilo v računalniške procese inventarizacije in katalogizacije muzejskega gradiva. Metodologija/pristop: Prikazali bomo teoretični in zakonski okvir, v katerem je opredeljeno varovanje kontinuitete muzejske dokumentacije. Prikazali bomo tudi načrt empirične raziskave, ki bo potekala v dveh delih. V prvem delu bomo izvedli fokusno skupino kot eksplorativno kvalitativno metodo. V drugem delu bomo izvedli anketo kot kvantitativno raziskovalno metodo. Z anketo bomo preverili raziskovalna vprašanja na večjem vzorcu kustosov na Hrvaškem. Rezultati: Zasnovali smo ustrezni teoretični okvir. Pregledali smo literaturo, primere digitalizacije in integracije dokumentacije v papirni obliki v Muzeju mesta Zagreba. Podrobno je opisan načrt empirične raziskave. Omejitve raziskave: Ker tema še ni dovolj raziskana, bomo z eksplorativno raziskavo identificirali ključne tematske enote in vprašanja za kvantitativno raziskavo. Izvirnost/uporabnost raziskave: Prvič se pristopa k podrobnemu raziskovanju dokumentacije v papirni obliki. Pričakujemo visoko uporabno vrednost rezultatov: raziskavo je mogoče ponoviti v drugih državah ali v mednarodnem okolju. Ponuditi je mogoče pomembne smernice pri določanju prioritet za digitalizacijo stare dokumentacijo in pri njeni integraciji v muzejske informacijske sisteme. Raziskali in nadgradili bomo tudi prednosti digitalizacije stare dokumentacije za povečanje stopnje računalniške inventarizacije oziroma za zmanjševanje zaostanka v dokumentiranju ter zagotavljanju kontinuitete muzejske dokumentacije.