Znanstvena i stručna rasprava o strateški osmišljenom i na empirijskim podatcima utemeljenom upravljanju hrvatskim zatvorskim sustavom zapravo i ne postoji. Povremeno nailazimo na javnu raspravu o situaciji u hrvatskim zatvorima, no ona je uglavnom reakcija na medijski eksploatirane tragične događaje (npr. smrt pritvorenog generala 2011. u Zatvoru u Osijeku) ili navodne skandale (npr. fotografije osuđenika koji u Zatvoru u Valturi vježba golf 2013.). Na posljedično medijsko i javno zgražanje uglavnom slijede štura očitovanja nadležnih institucija, čime se okončava daljnja rasprava jednog u biti potpuno neshvaćena dubljeg problema. Radom autori žele potaknuti otpočinjanje znanstvene i stručne rasprave o hrvatskome zatvorskom sustavu na konceptualnoj, strateškoj i empirijski utemeljenoj razini vodeći računa o hrvatskim specifičnostima u kontekstu europskih zatvorskih trendova. Specijalna prevencija kažnjivih ponašanja pojedinaca njihovom resocijalizacijom u zatvorskim sustavima bitan je doseg kaznenopravne tekovine zapadnih društava. Premda se penalna politika može okarakterizirati kao stalna potraga za novim najboljim rješenjima, zatvorski sustavi imaju važnu ulogu u ostvarivanju svrhe kažnjavanja. No, upitno je ostvaruje li zatvorski sustav svoju svrhu, odnosno je li on svrhovit i u normativnom i u praktičnom pogledu. Odgovor na postavljeno pitanje može biti utemeljen jedino na empirijskim podatcima i evaluacijskim analizama te pretpostavlja konceptualnu i metodološku razradu jasnih pokazatelja 'svrhovitosti zatvorskog sustava'. Takva vrsta odgovora, a za kojim tragaju autori u radu, ima dvostruku funkciju. Osim što služi evaluaciji aktualnog stanja, možebitno i važnije, stvara polazišno uporište za strateško osmišljavanje budućnosti hrvatskoga zatvorskog sustava.
Criminology and in more general terms ‘crime research’ have a very long tradition in Croatia, dating back in terms of formal institutionalization as far as 1906, when the Chair for Criminal-Complementary Sciences and Sociology at the Zagreb Faculty of Law was established. Despite criminology’s long institutional tradition in Croatia, criminology as a serious and independent research discipline started rather late to take off in Croatia in a systematic manner. The article presents basic facts and figures about Croatian criminology, crime and criminal justice, providing a solid overview of the complex country situation, which is still struggling with many transitional challenges. Croatia, like many other countries in the region, does not seem to have a ‘conventional crime problem’ and does not fit the profile of a ‘high crime region’ when compared with the rest of Europe, but it struggles with corruption and organized crime, and it still has to deal with atrocious crimes from the recent past and the far-reaching consequences of war profiteering and criminal ‘privatization’.
Author: Bezić, Reana; Genre: Book; Published in Print: 2021-05-10; Open Access; Title: Juvenile Delinquency in the Balkans : a Regional Comparative Analysis based on the ISRD3-Study Findings
30 December 2019 in Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
U rujnu 2019. godine belgijski Ghent bio je grad domaćin 19. godišnjoj konferenciji Europskog udruženja za kriminologiju (European Society of Criminology) pod nazivom ConverGENT – Convergent roads, bridges and new pathways in...
15 November 2021 in Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Juvenile courts throughout Croatia impose sanctions on juvenile offenders (juveniles). Their decision-making often raises issues of their discretion in deciding on the application of juvenile sanctions, especially juvenile incarceration and its suspension (Reservation of the Right to Impose the Sentence of Juvenile Incarceration), which can be a significant issue in terms of the uniformity of the juvenile case law. Therefore, the research sought to examine whether there are certain formal criteria for distinguishing the application of juvenile incarceration from its suspension (Reservation of the Right to Impose the Sentence of Juvenile Incarceration), or if there are criteria that judges use when deciding when and in which cases to apply juvenile imprisonment, and when its suspension. Consequently, the following Hypothesis is set: There are criteria for distinguishing the application of juvenile incarceration from the suspension of sentence of juvenile incarceration (Reservation of the Right to Impose the Sentence of Juvenile Incarceration). Normative - descriptive, qualitative and descriptive analyses were used to test the hypothesis in the research.