Manuela Domitrović

Manuela Domitrović

Auto-generated profile, based on publicly available information

Manuela Domitrović

Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju

Research Focus & Metrics

Academic Career Length

2Years (2025-Present)

(Calculated once Scilit publication data is synced: current year − year of first publication + 1)

Representative Publications

View All Publications
16 July 2025 in Psihologijske teme
Verified
Journal Article
Open access
PDF file
JDJasna Duranović
Jasna Duranović
ABAna Marija Bašić
Ana Marija Bašić
MDManuela Domitrović
Manuela Domitrović
U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija negativno utječe. Ipak, neka istraživanja upućuju na to da odnosi među akademskom prokrastinacijom i čimbenicima poput samoučinkovitosti, depresivnosti, anksioznosti i stresa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Shodno tomu, ključno je dodatno istražiti navedena područja da bi se unaprijedilo teorijsko razumijevanje i razvile učinkovite praktične intervencije s jasno definiranim ciljevima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti na uzorku studenata s područja Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovao 931 student, od čega 819 (88 %) žena i 112 (12 %) muškaraca. Sudionici su ispunjavali Upitnik sociodemografskih podataka, Tuckmanovu skalu prokrastinacije, Skalu akademske samoučinkovitosti i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Za statističku obradu podataka korištena je analiza traga kojom je utvrđeno da studenti koji više prokrastiniraju svoju samoučinkovitost procjenjuju nižom te doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresije. Također, studenti koji svoju samoučinkovitost procjenjuju višom doživljavaju manje stresa te simptoma anksioznosti i depresije. Usto, utvrđeno je da, za razliku od dobi, prosjek ocjena i stres izravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije, dok prosjek ocjena, stres i dob neizravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije preko samoučinkovitosti. Jednak je obrazac rezultata bio prisutan i kod anksioznosti i depresivnosti.