Motor-manual work with a chainsaw is still an irreplaceable occupational activity in forest harvesting operations in Croatia and in many other countries. Chainsaw workers are exposed to different risk factors, such as noise and vibrations, heavy load lifting, awkward and preflexion postures, repetitive movements, etc. The working posture and the assessment of the center of mass plays an important role in understanding the exposure of forest workers to postural and occupational risks, either as a part of the entire work process or as a part of an individual element of the work technique. Therefore, the aim of this research was to investigate the impact of three different chainsaw starting methods (from the ground, between the knees, and “drop starting”) on the postural load of the chainsaw worker and its association with personal and occupational factors. The field portion of data collection was conducted in the second and third quarters of 2022. For trunk posture assessment (n = 74), the rapid entire body assessment (REBA) tool was used, and for the center of mass measurement (n = 28), the Xsens MVN Link motion capture suit was used, a relatively new technology that allows data collection in real field conditions. Descriptive and inferential statistical methods were used to verify and analyze the field data. Based on the obtained results, almost 50% of the sampled chainsaw workers ignored safety instructions and preferred “drop starting” a chainsaw. The results also showed that there is a significant difference between the three starting methods in the REBA score, as well as in the number of segments scored during the assessment. The obtained mean REBA score for all three methods is between 4 and 7, placing all methods at a medium level of MSD risk. Regarding the analysis of the Center of Mass (CoM) vertical deviation, the statistical difference is noticeable for the body mass index (BMI) group, the group related to experience with the chainsaw, and the age and height group in relation to three methods for starting a chainsaw. The safest method, which implies starting a chainsaw from the ground, resulted also as the riskiest in terms of postural strain, which, cumulatively over the time variable, can contribute to health problems in forest workers. In conclusion, related to the future process of professional training development for chainsaw workers, an integral part of the training must contain the most optimal postural-movement habits that need to be defined by further kinematic research in forestry.

Pridobivanje drva, posebice ručno-strojna sječa i izrada, visoko je rizičan radni proces gdje je motorna pila ključni izvor opasnosti. Slijedom navedenog, osnovni cilj istraživanja vezan je za utvrđivanje radnog potencijala za kvalitetnim i sigurnim...

U radu je analizirana uloga ekoturizma na području Plitvičkih dolina, točnije važnost ekoturizma u Općini Rakovica koja je dio širega turističkoga konteksta Nacionalnoga parka. Plitvičke doline šire su područje koje gravitira obližnjemu Nacionalnomu parku Plitvička jezera. Opisan je povijesni razvoj turizma ove regije, definirani su oblici turizma, a naglasak je stavljen na izuzetno važan oblik turizma, na ekoturizam. Ta vrsta turizma na prvo mjesto stavlja očuvanje prirode i okoliša te je glavni pokretač turizma te regije. Sustavnim razvojem ponude usluga, atrakcija i aktivnosti cijelo se područje oko Nacionalnoga parka pretvorilo u jednu od privlačnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj pod imenom Plitvičke doline. Kako bi se analizirala ponuda i potražnja toga turističkoga tržišta te zadovoljstvo turista, kreiran je i proveden anketni upitnik među posjetiteljima (vrijeme skupljanja: ljeto 2023, broj ispitanika: 60). Rezultati uključuju analizu frekvencije posjeta te njihovu sezonalnost, ocjenu kvalitete prirodnih resursa, analizu utjecaja ljepote okoliša na zadovoljstvo posjetitelja, stavove posjetitelja o cijeni ulaznica i opću ocjenu nakon posjeta. Zaključak je da treba poraditi na ponudi i kvaliteti sadržaja izvan sezone kako bi se turizam tijekom ljeta rasporedio i na ostala godišnja doba barem donekle.

U radu se razmatraju ključna pitanja osposobljavanja radnika za siguran rad u operativnom šumarstvu kao temeljnom uvjetu kvalitete i ekonomičnosti rada u šumarskoj proizvodnji. U osvrtu na stanje osposobljavanja u razvijenim europskih zemljama navode se obveze poslodavaca vezano za odgovarajuće osposobljavanje rukovatelja strojeva, uređaja i alata pri izvođenju šumskih radova. Pritom se prikazuju pristupi i trendovi u osposobljavanju u posljednjem desetljeću te modeli i postignuti dosezi s posebnim naglaskom na do sada razvijene sustave certificiranja osposobljavanja u Europi i ključne elemente takvih sustava. Kao primjer uspješnih rješenja prikazuju se modeli osposobljavanja putem šumarskih trening centara, gdje se obukom stečena znanja i vještine potvrđuju obveznom provjerom i izdavanjem certifikata. Stanje stručnog osposobljavanja šumskih radnika u Hrvatskoj razmatra se u kontekstu moguće primjene pojedinih europskih sustava certificiranja šumskog rada u Hrvatskoj. S obzirom na potrebe, postojeće stanje osposobljavanja i profil ključnih aktera šumarskog sektora Hrvatske, kao najizglednijom za skoru primjenu u Hrvatskoj, ocjenjuje se provedba europskog standarda za rukovatelja motornom pilom. Zaključno se daje pregled zakonodavnih i organizacijskih zahtjeva za primjenu do sada razvijenih europskih modela u izgradnji sustava certifikacije osposobljavanja šumskih radnika u Hrvatskoj.

Sažetak Rad u šumarstvu razumijeva sve ljudske aktivnosti koje su prijeko potrebne za obavljanje planiranih šumarskih poslova, a radi ostvarivanja dobrobiti od šume i šumskoga zemljišta. U skladu s tim šumarski radnici, tj. ljudi s potrebnim znanj...